IZBORI – Djelovanje izbornog sustava je najviše na štetu Hrvatske stranke umirovljenika

Hrvatska ima više birača nego stanovnika!?

Prema zadnjem popisu stanovništva u travnju ove godine Hrvatska je imala 4.290.612 stanovnika, a prema biračkim popisima na predsjedničkim izborima 2010. godine bilo je upisano 4.495.524 birača. Dakle, imali smo mnogo više potencijalnih glasača nego što imamo stanovnika. Ako od ukupnog broja stanovnika izuzmemo oko 800.000 mladih do 18 godina starosti bez prava glasa, onda dolazimo do realne brojke od 3,5 milijuna ljudi s pravom glasa. I oni bi trebali biti na biračkim popisima. I onda bi to bili regularni izbori. „Višak“ dolazi iz tzv. dijaspore, koja na dan izbora autobusima dolazi u Hrvatsku na glasovanje, a već je prije toga to obavila u svojoj državi gdje živi. Svi oni imaju upisano prebivalište u Hrvatskoj iz kojekakvih interesnih razloga – dobivanja socijalnih naknada, mirovina, rodiljnih naknada……Takva neregularnost tolerira se godinama, jer to odgovara HDZ-u, glavnoj stranci na vlasti i nema političke volje da se to riješi.

Na parlamentarne izbore 2007. godine izašlo je 63 posto građana, te se s pravom može ustvrditi da je izborne rezultate odredio veliki broj apstinenata za koje se u političkoj literaturi kaže, da su to građani koji su zadovoljni postojećim stanjem. Možda se to ne bi moglo reći za građane Hrvatske, jer velika većina, posebno umirovljenička populacija, nije zadovoljna stanjem u državi: premalim mirovinama, velikom nezaposlenošću mladih, korupcijom……. Što se tiče umirovljenika, od njih 1,2 milijuna polovica ne izlazi na izbore prije svega zbog poodmaklih godina, raznih bolesti ili već poznatih isprika: „Nemam za koga glasati“ ili „Svi su oni isti“. Na zadnjim parlamentarnim izborima Hrvatska stranka umirovljenika dobila je 101.091 glas, što znači da je za HSU glasovao tek svaki 12. umirovljenik, a rezultat je jedan jedini zastupnik od 152 u Saboru. Umirovljenici predstavljaju više od četvrtine stanovništva Hrvatske i trećinu biračkog tijela i onda nakon izbora četiri godine od jedinog zastupnika očekuju da riješi nagomilane probleme umirovljenika. A teoretski bi ih mogli imati 50!

Umirovljenicima, odnosno HSU-u na ruku ne ide ni Izborni zakon s 10 izbornih jedinica koji se najbolje vidi iz rezultata parlamentarnih izbora 2007. godine. Umirovljenici su gotovo ravnomjerno raspoređeni po cijelom teritoriju Hrvatske, gdje je HSU u svakoj izbornoj jedinici dobila u prosjeku oko 10.000 glasova, a za jednog zastupnika je bilo potrebno oko 13.500 glasova. Tako je HSU od 100.000 glasova dobila samo jednog zastupnika, dok su neke manje regionalne stranke za manji broj glasova dobile više zastupnika: IDS je kao regionalna stranka Istre dobila 38.267 glasova i tri zastupnika, a HDSSB u Slavoniji za 44.552 glasa također tri zastupnika. Da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica HSU bi u Saboru imala sedam zastupnika, kao primjerice Slovenija ili Srbija koje imaju po sedam zastupnika.

Sličan gubitak dobivenih glasova imala je i Hrvatska narodna stranka (HNS) koja je dobila 161.814 glasova, a iskoristila 103.921 i dobila sedam zastupnika. Tako su ove dvije stranke bile veliki gubitnici ukupno dobivenih 262.905 glasa, a neiskorištenih čak 145.143 glasa. Da su ove dvije stranke (HSU/HNS) na prošlim izborima 2007. izašle zajedno u koaliciji imale bi čak 15 zastupnika u Saboru. Veliku štetu umirovljenicima napravila je i „fantomska“ Stranka umirovljenika (SU), koja se pojavila kao druga umirovljenička stranka na listićima i zbunila umirovljenike, koji su iz neznanja glasali za nju i HSU-u odnijeli oko 23.000 glasova. Tako su umirovljenici od sigurna četiri zastupnika ostali na jednom, Silvanu Hrelji. Danas već uz HSU ima još desetak umirovljeničkih stranaka, pa bi umirovljenici mogli ostati i bez jedinog zastupnika. Da se to ne bi dogodilo i da bi se iskoristili svi dobiveni glasovi, Hrvatska narodna stranka (HNS) i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) potpisale su zajednički sporazum o zajedničkom izlasku na izbore u prosincu 2011. godine. Ova dvočlana koalicija prihvatila je poziv SDP-a i potpisala sporazum „Savez za promjene“ (SDP-HNS-HSU-IDS), prema kojem bi ova četveročlana koalicija pokušala zamijeniti dosadašnju koaliciju na vlasti.