MIROVINE – Hoće li se Vlada RH smilovati prevarenim članovima 2. stupa?

Vlada oteže s rješenjem problema 2. stupa

piše: Željko Šemper - član predsjedništva HSU-a 

U okviru mirovinske reforme, uz sustav generacijske solidarnosti ili 1. stup, od 1. siječnja 2002. krenuo je tzv. 2. stup ili obvezna kapitalizirana individualna štednja u kojoj se na osobne račune od ukupno 20 posto uplaćuje pet posto mirovinskog doprinosa. Oni zaposlenici koji su na taj dan imali između 40 i 50 godina nisu bili obvezni upisati 2. stup, ali su dragovoljno to mogli učiniti. U to vrijeme bilo je vrlo teško odlučiti se i donijeti pravu odluku, iako je propaganda mirovinskih fondova za članstvo bila snažna. Na jednom od prospekata je pisalo: „Ne oklijevajte – što se prije učlanite Vaši doprinosi će duže raditi za Vas, a oklijevanjem možete samo izgubiti“. Uz ovakvu poruku bili su i tablični izračuni visine starih i novih mirovina prema godinama rođenja, godinama staža i visini plaće, koji su trebali poslužiti kao jezičac na vagi za lakšu odluku, da se upišete u 2. stup.

Danas nakon 10 godina od početka primjene 2. stupa mogu se dati ocjene dobrovoljnog ulaska u ovu vrst štednje za starost. Već prvo rješenje iz 2006. godine koje sam dobio od jedne naše sugrađanke s iznosom mirovine od 27 kuna pokazalo je svu tragediju jedne pogrešne odluke. To je bio rezultat ušteđenih 10.000 kuna u četiri godine raspoređeno do 85. godine života u 360 rata. Bio je to signal za akciju, jer je bilo šokantno. I ostala rješenja iz 2007. godine pa do današnjih dana pokazala su, da bi bilo daleko bolje, da su 2002. godine te žene ostale „oklijevati“ i ostale u 1. stupu. Dosad su prikupljena rješenja pokazala da ove umirovljene žene mjesečno gube, zavisno o manjoj ili većoj plaći, od 500 do 1250 kuna. Na osnovu prvih analiza Hrvatska stranka umirovljenika „zazvonila“ je na uzbunu još 2008. godine, a prijedlog rješenja tog problema u saborsku proceduru predala u prosincu 2010. godine. No, od Vlade je stigla „odbijenica“, jer mirovine manje od tisuću žena za Vladu ne predstavljaju kritičnu masu, da bi nešto poduzela. Sjetimo se samo problema mirovina novih umirovljenika, koji su tek nakon sedam godina i čak 400.000 novih umirovljenika izborili Zakon o dodatku i smanjenje penalizacije.

Problem umirovljenih članica iz 2. stupa vrlo je lako riješiti i oko njega već godinama postoji cenzus Udruženja mirovinskih fondova, sindikata i Hrvatske stranke umirovljenika. Najpravednije rješenje je davanje prava članicama 2. stupa kod odlaska u mirovinu izbor povoljnije mirovine. Danas i još desetak godina to je sigurno povratak u sustav generacijske solidarnosti, a možda će 2030. ili 2035. biti povoljnija varijanta izračuna mirovina iz 2. stupa. To će sigurno zavisiti od visine plaće, odnosno stope mirovinskog doprinosa, broja godina štednje, očekivanih godina života, ali značajno i od prinosa koji se očekuju od mirovinskih fondova. Sadašnje mirovine članica 2. stupa u odnosu na one koje bi imale da su ostale u 1. stupu su manje od 24 – 27 posto i predstavljaju preveliku štetu dosadašnjim umirovljenicama. Drugo, alternativno rješenje tog problema je izmjena Zakona o dodatku i davanje prava tim umirovljenicama na dodatak razmjerno stažu do 1. siječnja 2002. godine, odnosno do upisa u 2. stup. Uz pravo na dodatak još jedan, nešto manji problem predstavlja restriktivna formula izračuna osnovne mirovine za radni staž od 2002. godine do dana umirovljenja, koju treba također promijeniti. Sadašnji izračun osnovne mirovine za taj mješoviti radni staž dovoljno ne vrednuje 75 posto uplaćenog doprinosa u 1. stup.

Vlada je još prije godinu dana u Programu mjera gospodarskog oporavka između ostalog nagovijestila rješenje problema članica 2. stupa, ali Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije izradilo svoj prijedlog. Danas ima oko 120.000 članova koji su 2002. godine imali između 40 i 50 godina, pa zbog toga u Ministarstvu postoji dilema, do koje godine ograničiti i dozvoliti izbor na povoljniju mirovinu. Najveći pak razlog što Vlada oteže s rješenjem tog gorućeg problema je taj, što su parlamentarni izbori tek za pola godine, a takvi se zakoni donose uoči samih izbora, da se ta „zasluga“ Vlade ne zaboravi i honorira kod glasovanja. A to što te žene godišnje trpe štetu između 6.000 i 15.000 kuna Vladu previše ne brine. To je već višegodišnja praksa ove Vlade, da se donese nepravedan zakon, primjenjuje se godinama i dosta uštedi, a Hrvatska stranka umirovljenika, sindikati i udruge umirovljenika nastoje popraviti štetu. Tako je bilo s obeštećenjem, tako je bilo s novim umirovljenicima, a tako je i s problemom 2. stupa.